Godine 1969. slavni astronaut Neil Armstrong zakoracio je na Mjesec i tako potvrdio americku tehnološku superiornost nad suparnickim SSSR-om. Americka je vlast nastavila pripremati misije na Mjesec, a uskoro je došao red i na trinaestu misiju u sklopu svemirskog programa Apollo. Astronauti Lovell (T. Hanks), Haise (B. Paxton) i Mattingly (G. Sinise) šest su se mjeseci pripremali za ovaj let. Dva tjedna prije lansiranja misija se susrela s prvim problemom kad je Mattinglyju lijecnik zabranio sudjelovanje zbog zdravstvenih problema. Zamijenio ga je mladi i relativno neiskusni astronaut Swigert (K. Bacon) i sve je opet bilo spremno za polijetanje 13. travnja 1970. Lansiranje je prošlo bez problema, ali i bez interesa javnosti koja je bila zadovoljena Armstrongovim uspjehom. Ali, posada se vrlo brzo javila s prvim problemima. Brod je neobjašnjivo poceo gubiti kisik i struju i tako doveo misiju u pitanje, a živote astronauta u opasnost...

"Ovo je mali korak za covjeka, ali divovski skok za covjecanstvo" i "Houstone, imamo problem" svakako su dvije najslavnije recenice upucene iz svemira. Prva je svojedobno oduševila svjetsku javnost ociju uperenih u male ekrane na kojima se moglo vidjeti Armstronga kako cini slavni korak. Druga, u trenutku kad je izrecena, nikoga nije oduševila, vec je isprepadala osoblje u kontroli leta, a u javnosti, zbog trenutne nezainteresiranosti, isprva nije imala jaci odjek. No zato je izazvala oduševljenje publike diljem svijeta, kad je postala okosnica radnje filma "Apollo 13", jednog od najvecih i najprofitabilnijih hitova 1995. Slavni americki redatelj Ron Howard (Otkupnina, Genijalan um) utemeljio je radnju svoga filma na knjizi "Lost Moon" Jima Lovella (jednog od pilota) i Jeffreya Klugera, svjestan da svemirska pustolovina trojice astronauta nosi veliki filmski potencijal. Howard je gotovo cijelo trajanje filma posvetio samom letu, fantasticno gradeci atmosferu naizmjenicnim prikazivanjem zbivanja u zemaljskoj kontrolnoj sobi i pilotskoj kabini u svemiru. S namjerom pripovijedanja neizvjesne i napete price koja ce u detaljima biti potpuno autenticna, za pisanje scenarija angažirao je afirmiranog scenarista Williama Broylesa, Jr. (serija China Beach, film Brodolom života) te bivšeg astronauta Ala Reinerta, autora nagracivanog dokumentarca "For All Mankind" iz 1989., koji je dao presjek americkog svemirskog programa rabeci autenticne NASA-ine snimke.

Howard, s druge strane, za korištenje arhivskog materijala u filmu nije htio niti cuti. Originalne je snimke rabio tek kao sheme na temelju kojih je snimio, dao izraditi ili sagraditi sve nanovo. Jednako kao i tehnološkim filmskim dostignucima, Howard je bio fasciniran i ljudskom pricom. Likovi, osobito Lovellova supruga (K. Quinlan), glavni kontrolor Kranz (E. Harris) i letacki trio, opipljivi su i stvarni, a njihove emocije itekako uvjerljive. Krajnji je rezultat uistinu impresivan - film po vjerodostojnosti prikaza lako funkcionira kao svojevrsna visokobudžetna povijesna dokudrama, a po vrhunskoj režiji, glumi i specijalnim efektima kao bezvremensko filmsko ostvarenje.

Iako ovom prilikom nije bio nominiran za Oscara (osvojio ga je 2002. za režiju filma Genijalan um), Howard je osvojio prestižnu nagradu Americkog redateljskog udruženja.